ODGOVORI NA VAŠA PITANJA

1. Što je godišnji servis i zašto se naplaćuje?

Godišnji servis je pojam koji često buni ljude u svezi garancije. Da bi netko dao višegodišnje jamstvo, potrebno je taj uređaj periodično pregledati te otkloniti neke potencijalne probleme koji se javljaju u radu uređaja. Potrebno je lužinom isprati odvod, dezinficirati isparivač, ispuhati kondenzator vanjske jedinice te prekontrolirati tlak plina i temperaturu ispuha. Takvi servisi nisu uključeni u cijenu samog uređaja, nego se naknadno naplaćuju, npr. kao kod auta. Cijene se kreću od 220 - 350 kuna ovisno o vrsti uređaja i obavljaju se obično jednom godišnje.

2. Zašto ponekad klima ima neugodan miris?

Razlog je u bakterijama koje su se nakupile na isparivaču. U takvom slučaju potrebno je napraviti servis kod kojeg će se isparivač dezinficirati.

3. Zašto se pojavljuje kapanje vode ljeti na unutarnjoj, a zimi na vanjskoj jedinici?

Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim djelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutarnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka. Zimi koristimo grijanje i vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja,a može biti i do dvije litre po satu (ljeti).

4. Zašto klima uređaj u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi čudan zvuk?

To je normalan ciklus, kada klima ide u odleđivanje – tzv. defrost, do kojeg dolazi uslijed niskih vanjskih temperatura, a koji služi zato da bi se vanjska jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obično traje 3-4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima i kvaliteti klima uređaja.

5. Zašto klima slabo grije kad je niska vanjska ili unutarnja temperatura?

Niske temperature uzrokuju nizak tlak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16-17°C), kako bi ujutro mogao početi sa podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošiti ćete manje struje, nego da ga palite samo povremeno.

6. Što je to inverterski klima uređaj?

To je klima uređaj koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mjenja okretaje, a time i tlakove na kojima radi. Za razliku od klasične klime, kojoj sa daljinskim upravljačem podesite zadanu temperaturu, a ona samo služi kao temperatura termostata, jer klima ili radi ili ne; inverter kombinira nekoliko snaga kojima radi, pa kako se približava temperaturi koju smo mu podesili, tako smanjuje tlakove, odnosno snagu grijanja. To znači 30-tak % ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim ukapčanjem i iskapčanjem kompresora te daleko bolji rad u zimskim uvjetima.

7. Zašto se iz unutarnje jedinice povremeno čuje pucketanje?

To je diletacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo vanjska jedinica, a unutarnja jedinica nastavlja recirkulirati zrak. Mjenjanjem temperature kućišta, dolazi do širenja ili stiskanja plastike, pa se to čuje kao pucketanje.

8. Kako upravljati mojim klima uređajem?

Kod gotovo svih novih modela upravljanje je preko daljinskog upravljača. Njime se mijenja osnovna funkcija (hlađenje, grijanje, odvlaživanje, ventilacija), brzina ventilatora i smjer puhanja te zadana temperatura, a većina ima i razne timere, za uključivanje ili isključivanje u zadano vrijeme. Daljinskim upravljačem se ništa ne može pokvariti. Klima je napravljena tako da sve radi sa odmakom, pa se daljinskog upravljača ne trebate plašiti.

Važno je napomenuti da korisnik treba redovito čistiti filtere za prašinu. Ukoliko se filtere ne čisti redovno, može doći do jako visokog tlaka na grijanju, koji može uzrokovati uništenje kompresora, ili, kod hlađenja, do zaleđivanja isparivača, čije će otapanje izazvati preljevanje vode preko ruba unutarnje jedinice.

9. Koje su prednosti i mane klima uređaja?

Mane:

  • Na niskim temperaturama, posebno ako je veća vlaga, počinju gubiti na snazi. To se osobito odnosi na klasične klima uređaje, dok je kod invertera to područje rada znatno popravljeno.

  • Ako bi htjeli dobro ''pokriti'' cijeli stan, u većini slučajeva bi nam trebalo nekoliko klima uređaja, ili barem multi-split sistem, što se u stvari svodi na isto.

  • Izmjena topline je dinamička, što znači da se zrak u prostoru neprestano giba, pa daje dojam da je nešto hladnije nego što stvarno jest.

Prednosti:

  • Komfor. Idealna temperatura životnog ili radnog prostora, kroz cijelu godinu.

  • Zdravlje. Priče o zdravlju ili nezdravosti klime padaju u vodu, kad se zna koliko je srčanih bolesnika klimu stavilo prvenstveno zbog toga da prežive ljetnje vrućine. Ako se uređaj pravilno koristi, pa se ne pretjeruje sa razlikom temperature u prostoru i izvan njega, nitko ne može reći da je zdravije cijelu se noć okretati od vrućine, nego pokriti se laganom plahtom.

  • Ekonomičnost. Stan od pedesetak kvadrata, može se grijati u Dalmaciji cijelu zimu za nekih 1000 kuna. U odnosu na termo peć, uz klasično dvotarifno brojilo, ušteda je od dva do tri puta. To je doduše prividna štednja, jer prije klime niste trošili na hlađenje, a sa njom hoćete, ali onda se vratite na komfor.

  • Čistoća. Nema dima ni pepela, kao kod drva. Nema azbestne prašine kao kod termo peći. Umjesto toga ima filtere koji sakupljaju prašinu, obično i elektrostatske filtere, koji uništavaju razne bakterije, a neki uređaji imaju i ionizatore, koji pročišćavaju zrak od neugodnih mirisa i proizvode ozon.

  • Brzina. Nakon svega nekoliko minuta od uključenja, ako je uređaj pravilno dimenzioniran, u prostoriji se osjeti promjena temperature. Uz to moguće je timerima unaprijed podesiti paljenje ili gašenje uređaja.

10. Što je to toplinska pumpa?

Toplinska pumpa je naziv za uređaj kojim se koristi svojstvo plina da grije kod povećanja tlaka. Ako vam netko kaže da vaš klima uređaj troši 1 kW energije, a daje 3 kW, vjerovatno ćete pomisliti da to nije moguće. Moguće je ako taj isti uređaj za medij grijanja ne koristi električne grijače nego plin. On praktički "krade" dio vanjske temperature, tako da je dodatno spušta za nekoliko stupnjeva. Na taj način nadoknađuje tu razliku između predane i utrošene električne energije.

Taj omjer  za split-sustave se obično kreće oko 1 : 3, za vanjsku temperaturu veću od +5°C. Problem se javlja kada je vanjska temperatura niska, a vlaga visoka, jer tada dolazi do stvaranja leda na vanjskoj jedinici, što smanjuje taj prijenos topline, pa time dodatno smanjuje kapacitet uređaja. Tome je doduše doskočeno sustavom za odleđivanje (defrost), ali kod jeftinijih klima ni on puno ne pomaže već klima jednostavno, zbog stalnog uključivanja defrosta, prestaje sa radom.

Galerija